Evolucija protesta
Generacija koja odbija šutnju: Mladi traže da ih se pita – šta to znači za bh. društvo?

Smrt studenta Erdoana Morankića i povreda maloljetne učenice E. J. pokrenule su val protesta koji traje već danima. Mladi su izašli na ulice, tražeći odgovornost, jasnoću i sigurnost. Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk je podnio ostavku, vozač tramvaja je nakon pritiska javnosti pušten iz pritvora, ali pitanje koje ostaje je dublje od jedne političke odluke – da li se pred nama rađa generacija koja više ne pristaje na šutnju? O tome smo razgovarali sa sociologom Asimom Mujkićem i psihologom Markom Romićem.
Organizatori, okupljeni oko neformalne grupe studenata putem Instagram stranica "hocel.ta.promjena" i "pravda.promjena.ba", precizirali su četiri ključna zahtjeva, a to su: Potpuna transparentnost istrage: Objavljivanje svih informacija, podataka o servisiranju tramvaja i videosnimka iz vozila u trenutku udesa; Povlačenje nesigurnih vozila: Hitno uklanjanje svih starih tramvaja iz saobraćaja do ponovnog servisiranja, uz javnu objavu podataka o njihovoj ispravnosti; Sistemska odgovornost: Ostavke svih odgovornih osoba u lancu javnog prijevoza; i Dugoročno rješenje: Izgradnja kvalitetnog i, prije svega, sigurnog sistema javnog prijevoza.
Komentirajući zahtjeve, Mujkić smatra da ovakav pristup predstavlja evoluciju protesta.
"Prvobitna rekacija je bila ljudska, građani, a posebno mladi, su se okupili u tri navrata da iskažu svoj protest, gnjev i svoje saučešće prema žrtvi Erdoanu Morankiću i mladoj Elli Jovanović. Međutim, ovo sada o čemu govorimo je evolucija iz ljudske reakcije ka jednoj političkoj akciji. Znam da ljudi koji učestvuju, posebno mladi, bježe od politike, ali u suštini to jeste politički, nije politikantski, mi zaziremo od političarenja, ali ovo je pravi politički odnos. Želimo kao građani da intenzivno učestvujemo u procesima donošenja oduka i da se nas nešto pita", ističe Mujkić, i ponavlja da ga raduje lista zahtjeva jer, kako kaže, to predstavlja ono što je jako važno da bi protesti bili efikasni, a to je jasna artikulacija zahtjeva.
Mladi kao nositelji promjena
Uz podsjetnik na brojne tragedije čije su posljedice bile ljudski životi - poplave u Jablanici, požar u domu za penzionere u Tuzli, a nakon kojih nažalost nije došla i promjena u sistemu, Romić odgovara na pitanje da li je ovo buđenje novih generacija, odnosno njihova poruka nakon tragedije u Sarajevu: ovo smo mogli biti mi, zapravo ono što je ranije nedostajalo?
"Čini se da jeste, jer tragedija sličnih ili još većih imali smo zadnjih 30-ak godina na pretek i nismo vidjeli baš puno reakcija pogotovo mladih na ovakav način. Stoga mogu reći da ohrabruje činjenica da konačno imamo ozbiljniju reakciju mladih, koja je artikulirana kroz nekoliko njihovih zahtjeva. Nadam se da će oni ustrajavati u svojim zahtjevima, odnosno pokušaju ne da samo u ovom slučaju nego u svim koji će dolaziti, a nažalost dolaziće jos puno drugih slučajeva, razloga, u kojima će biti potrebna reakcija ne samo mladih nego kompletne zajednice. Ali mladi su kroz povijest često bili oni koji su bili nositelji, predvoditelji društvenih promjena. Kod nas 30 godina se čini da su bili prilično inertni, kao da su prespavali puno toga. Ovaj slučaj u Sarajevu ohrabruje i nadam se da je to samo početak akcije, odnosno reakcije mladih na sve ono što se u društvu treba mijenjati na bolje, a mi smo društvo u kojem itekako ima šta mijenjati", smatra Romić.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk jučer je podnio i ostavku na mjesto premijera, zbog nezadovoljstva građana, čime je Vlada KS prešla u tehnički mandat.
Mujkić podsjeća da je godinama unazad, čemu je i sam svjedočio, bilo previše protesta koji nisu rezultirali ničim što se može porediti s ovim što su mladi postigli u 2-3 dana.
Podsjetio je na tzv. 'Beboluciju', odnosno protest zbog JMBG-a, proteste iz februara 2014. godine, gdje, kako je naglasio, "političke elite tog vremena nisu napravile nikakav uzmak" ili prihvatile opravdane zahtjeve pobunjenih građana.
"Ovo ohrabruje, da su u tako kratkom roku (postigli), nije moglo drugačije. Vrlo je odgovorno dati ostavku jer, sjetićete se brojnih garnitura kojima to nije palo na pamet. Ovo je dobra lekcija i trebala bi biti za političku klasu. Ova ostavka će ohrabtiti mlade ljude da dalje artikuliraju zahtjeve i osmisle nove ciljeve borbe. Mogu ih samo podržati da nastave raditi", naglasio je Mujkić.
Komentirajući ostavku, Romić smatra da je jako bitno istaknuti generacijsku sponu između premijera Uka i maldih građana u protestu.
"Treba imati na umu da je to izuzetno mlad čovjek i to je činjenica koja je po meni bitna u cijelom događaju, u cijeloj priči. On je predstavnik nove generacije, on nadam se i vjerujem razmišlja i funkcionira na sličan ili identičan način kao njegova generacija i u tome vidim bitnu razliku. Nisam siguran da bi tako nešto učinio neko od predstavnika ranijih ili onih starijih generacija, uvjeren sam da ne bi", ističe Romić.
I Mujkić smatra da je jedan od ključnih razloga iza ostavke premijera Uka u bliskosti s generacijom koja na ulicama traži promjene.
"I premijer pripada jednom drugačijem svjetonazoru kao pripadnik mlađe generacije kojemu neki način razmišljanja neki fokus na određene probleme naprosto kao današnjoj generaciji mladih ljudi nisu prioritet i to me raduje. Ovo što je uradio premijer je zaista čin odgovornosti i ne bi trebali da od toga sada pravimo posebnu temu. Nisam vidio drugi način izuzev uobičajenog makijavelističkog obrasca naših političkih elita u prethodne tri decenije", zaključuje.

Mujkić se opet osvrnuo na prethodne proteste i pokrete, naglasivši da ovaj put protest će ili prerasti u organizirano tijelo s jasnim zahtjevima ili će se ugasiti kao građanski protest koji je organiziran isključivo radi reakcije na ono što se desilo.
"Ako se ljudi nastave okupljati, veći su izgledi da će kroz interakciju, kontakte performiranje tog čina protesta prerasti u nešto više. Razumno je da postoje različite grupacije, koje se možda ne vide u načinu na koji se nešto organizira, ali vjerujem da to dugujemo spontanitetu koji treba da preraste u jasnu političku subjektivaciju", ističe Mujkić.
Trebaju li mladi lidere?
Na kraju su se oba gosta osvrnula i na postojanje lidera u ovom, ali i prethodnim pokretima.
Romić pojašnjava da se radi o takvom podneblju u kojem postoji takav oblik funkcioniranja društva, pa i mladih, gdje se podrazumijeva postojanje nekog ko je na čelu i ko predvodi proces, a ostali se okupljaju oko njega.
"Rekao bih razumljivo je s obzirom da mi od sustava kojeg smo imali prije 30 i nešto godina, koji je imao dobre strane i mane ušli smo u rat i razaranja i uništili smo sustav vrijednsoti i nismo iza toga uspjeli napraviti ništa prepoznatljivo, nikakav sustav i sve skupa to naše društvo funkcionira na haotičan nacin, i tmao gdje se pojavi osoba dovoljno vrijendna u očima onih oko njega tamo se nešto i jasnije izađe sa zahtjevima i može se vidjeti korak naprijed. Unatoč tome što smo takvi kakvi jesmo, nadam se da ćemo se razviti u društvo gdje će svaki pojedinac, u zemlji i šire, imati dovoljno samosvijesti da mu neće trebati lider nego da će svoju pozitivnu energiju udružiti s drugima i nešto napraviti, mislim da se tako i može neka ozbiljnija društvena promejna napraviti", ističe.
S ovakvim stavom se složio Mujkić.
"Apsolutno se bojim liderstva, jer liderstvo je boljka svih zastarjelih društava koja nemaju razvijenu političku kulturu. Nadam se da mladi ljudi neće nasjesti na to. BiH i regija su preumorni od liderstva. Ako pogledamo na protest i pokrete u Srbiji, to je pokret bez liderstva, može se dobro kordinirati, artikulirati principi i izvoditi borba u demokratskom duhu u horizontalnoj perspektivi, gdje demokratski duh argumentirane rasprave dolazi do izražaja i mislim da je to neki pravac u kome bi trebalo i ubuduće organizirati protest", zaključio je.
Cijelo gostovanje pogledajte u videu:
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare